Na poštenim izborima, ne bi bio nikakav problem pobijediti Dragana Čovića

Na poštenim izborima, ne bi bio nikakav problem pobijediti Dragana Čovića

 

Ime Diane Zelenike je već nekoliko puta spomenuto u kontekstu budućeg kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na Izborima 2018. godine. Ona kaže da je o tome još uvijek rano govoriti, ali daleko od toga da ne razmišlja o takvom potezu.

Mostarska liječnica i zastupnica HDZ-a 1990 u državnom Parlamentu je kazala kako je zahvalna na podršci koju u kontekstu moguće kandidature dobiva od drugih političkih aktera, te se osvrnula i na pitanje promjena izbornog zakona, kao i na trenutačnu “močvarnu” situaciju u kojoj se Bosna i Hercegovina polako guši.

U posljednje vrijeme sve su glasnije spekulacije o Vašoj kandidaturi za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH na Izborima 2018. godine. Ima li istine u tim spekulacijama i imate li Vi želju kandidirati se?
Kada vas u osnovnoj školi predlože za predsjednika razreda ponosni ste. U životu su mi mnogi povjeravali zdravlje i život svojih najmilijih, a kada vam daju potporu da upravljate sudbinom i egzistencijom, točnije da vodite državu, jasno da vas to čini ponosnim, osobito kada to učini bivši član Predsjedništva BiH i akter pregovora u Washingtonu i Daytonu (Krešimir Zubak, nap.a) i mlade snage na čelu s gospodinom Nikolom Ragužem (HSP, nap.a).

Pojedine političke stranke već su se javno oglasile da bi upravo Vama dale podršku. Tu prije svega mislim na gospodina Krešimira Zubaka i Nikolu Raguža, koji su javno izašli sa sličnim razmišljanjem o Vašoj kandidaturi. Što Vi mislite o tome? Smatrate li da su to njihovi pojedinačni medijski istupi ili je u pozadini, tako da kažem, neka konkretna akcija?
Mahatma Gandi je spominjući sedam stvari koje će nas uništiti istaknuo politiku bez principa a koja je na našim prostorima dugo zastupljena. Stoga sam sretna što su ljudi očito prepoznali principijelnost u mom radu. Svakodnevno dobivam podršku, kako od stranačkih kolega tako i građana Bosne i Hercegovine, ali o eventualnoj kandidaturi je još rano govoriti. O istoj ću promisliti, jer tako bi se u budućnosti mogla nadati i Večernjakovom pečatu.

Jeste li unutar stranke čiji ste član razgovarali o Vašoj mogućoj kandidaturi i mislite li da biste imali podršku vodstva HDZ-a1990 ukoliko se na kraju odlučite na kandidaturu?
Jasno je da mora doći do promjena i da je ovakvo stanje odljuđenosti ili odnarođenosti politike neodrživo. Vrijeme je reći zbogom onima koji nas dijele na Hercegovce i Bosance a potom na one iz Posavine ili one iz Srednje Bosne i nude novi genetski kod obilježavajući gene sa H, B, P ili S a sviju je sve manje i manje. Riječima agenda i akcize…željeli su ispasti pametni, pa su možda ljudi u neznanju tuđica pomislili i da jesu, ne shvaćajući da su njima, a pod parolom autoputova kojima mnogi od njih neće voziti, u stvari samo punili svoje džepove. Stoga politiku treba uljuditi. Mi na stranačkim tijelima još nismo razgovarali o kandidatima, ali sigurno će podršku vodstva stranke imati bilo koje ime za koje se odlučimo.

Pod uvjetom da u dogledno vrijeme službeno objavite kandidaturu, mislite li da možete poraziti Dragana Čovića, koji će, sve su prilike, krenuti po još jedan mandat?
U najmanju ruku čudne su izjave koje smo mogli čuti u posljednje vrijeme od gospodina Čovića. Ako sam dobro razumjela on će se kandidirati ukoliko se ne riješi hrvatsko pitanje, kao da on nije dio izvršne vlasti i član Predsjedništva. Međutim, on očito nije hrvatski odgovor nego hrvatski problem. Niti Dragan Čović, a niti ostali članovi Predsjedništva se ne mogu pohvaliti nečim dobrim po čemu bi bili prepoznati na kraju ovog mandata. Mandat im je protekao plašenjem naroda da su jedni u savezu s drugim, drugi s prvim, pa drugi s trećim. Zveckali su oružjem u cilju održanja na vlasti. Stoga ukoliko bi se osigurale izmjene izbornog zakona koje bi jamčile poštene i pravedne izbore, smatram da nikakav problem ne bi bilo pobijediti Dragana Čovića.

No koliko vidim kandidaturu najavljuju i gospoda Jerko Ivanković i prof. Slavo Kukić koji je izjavio da će imati sto tisuća glasova više od Dragana Čovića, pa ako kažem da ću ja imati toliko više od navedene gospode, znači da će nam trebati sto postotna izlaznost birača. No, sreća da svi dolazimo iz izbornog ad hoc područja B, točnije živimo u području koje je osvojio HVO, pa se nećemo morati preseljavati.

Spomenuli ste Izborni Zakon pa nas zanima kakvi su vaši stavovi po pitanju navedenim izmjena i dopuna?
Ja i stranka koju predstavljam u Zastupničkom Domu smo apsolutno za izmjene izbornog Zakona i provođenje presude Ustavnog suda, ali imamo u jednom dijelu, različito viđenje od predlagača. Zakon je previše ozbiljan da bi išao u oba doma u hitnu proceduru, a jasno je da nema definirane većine koja će ga izglasovati. Shodno tome, bojim se da je cilj onih koji su ga gurnuli u hitnu proceduru-da taj Zakon ne prođe. Možda će neki reći da je to nužno zbog postavljenih rokova od strane Ustavnog Suda, ali ću vas podsjetiti da je taj rok prvog srpnja već istekao, a i na činjenicu da se u ovoj državi nije ništa dogodilo iako nije ispoštovano preko 80 odluka Ustavnog Suda. Zbog legitimiteta kojeg zastupamo, mišljenja smo da Zakon treba proći redovitu proceduru, jer na taj način imamo mogućnost uložiti amandmane za koje smatramo da bi popravili ovaj Zakon i još više pridonijeli legitimnom predstavljanju.

Egzodus Hrvata biblijskih razmjera

Vi ne krijete svoja stajališta o načinu vladanja HDZ-a, Dragana Čovića i Hrvatskog narodnog sabora. Kako vidite rasplet situacije i odnosa unutar HNS-a u razdoblju do Izbora 2018?
Kao što sam više puta do sada naglašavala, HNS nije ispunio svoju osnovnu zadaću da bude krovna nacionalna institucija, već je postao privatna udruga Dragana Čovića i kao takav je suvišan i nepotreban, a u zamajavanju i dezorijentiranju svoga hrvatskog naroda, ne želimo sudjelovati. O daljnjim ostanku u HNS-u odlučit će Središnji odbor stranke. Vladavina vodstva, nikako cjelokupnog članstva HDZ-a BiH, točnije preokupacija materijalnim pod parolom nacionalnog interesa je dovela do egzodusa Hrvata, kako se navodi biblijskih razmjera. Prema podacima Njemačkog Saveznog zavoda za statistiku u Wiesbadenu u 2014. se samo u Njemačku iselilo 44.260 osoba s hrvatskim državljanstvom, dok je taj broj u 2015. narastao na 50.628. Ovaj broj se najviše odnosi na Hrvate iz Bosne i Hercegovine, točnije oko 30.000.

Ako znamo da se 2012. ili 2013., iseljavalo između 10.000 i 13.000 osoba na godišnjoj razini, pa se usporedbom dolazi do više nego alarmantnog podatka, točnije, radi se o porastu od više od 300 posto, baš u periodu kada funkciju hrvatskog člana Predsjedništva obavlja Dragan Čović, iako visoko pozicionirani članovi HDZ BiH kažu kako se priča o odlascima politizira i da netko potiče priče o iseljavanju samo da se iselimo.

Parlamentarni ste zastupnik. Što mislite o trenutačnoj državnoj i federalnoj vlasti? Mnogi se ne ustručavaju konstatirati da je trenutačna vlast najgora u povijesti BiH. Stoje li takve kvalifikacije?
Prigodom formiranja Vijeća ministara u ovom sastavu ukazivala sam na nekompetencije pojedinih ministara, koji nemaju nikakve reference iz oblasti ministarstva na čije su čelo trebali biti izabrani. Iako su se predstavnici parlamentarne većine dobrim dijelom brinuli o zbrinjavanju svojih kadrova, pri izglasavanju suglasnosti takvom sazivu bila sam suzdržana jer ja i stranka koju predstavljam, nismo željeli biti kočnica na europskom putu Bosne i Hercegovine. Sada kada vidimo do čega je neprincipijelno koaliranje dovelo, ponovno smo suzdržani pri povjerenju takvoj vladi, jer u preostalom jednogodišnjem mandatu ponovno ne želimo biti kočnica na putu BiH. Sigurno da ova vlast, uz pojedine izuzetke, ne može dobiti prolaznu ocjenu niti na državnoj niti na federalnoj razini, potrebno je puno više međusobnog povjerenja i uvažavanja od onih koji čine vlast da bi se mogli napraviti pozitivni iskoraci, mislim da je to narod prepoznao i da će sadašnji akteri izvršne vlasti 2018. godine biti kažnjeni gubitkom vlasti.
HDZ 1990 očekuje značajniji utjecaj i u FBiH i u BiH.

Kakvo je trenutačno stanje u HDZ-u 1990?
HDZ 1990 je na onom pravcu kojim je krenuo 2006.godine kada smo smogli snage i hrabrosti reći NE jednoumlju i politici koja se mogla svakako zvati, samo ne hrvatskom. U tom smislu i danas aktivno djelujemo na svim razinama s konstruktivnim prijedlozima i raspravama i očekujemo u budućem razdoblju još značajniji utjecaj kako u Federaciji tako i u Bosni i Hercegovini.

D. Lukić | Dnevni list

capljina.info

Komentiraj ovo

Vaša email adresa neće biti objavljena.

BirthdayWishess Harvey Specter Super Mario Games Online